Sretan ti dan međuovisnosti!

Peter Kaufman, profesor sociologije na State University of New York, piše uoči američkog Dana neovisnosti o važnosti cijenjenja međuovisnosti. Na ovo ga je inspirirala studentica Hayley, koja je shvatila da nitko, kao individua ili kao nacija, ne može opstati bez potpore drugih. Kaufman zato tvrdi da bismo trebali slaviti i promovirati našu međuovisnost umjesto naše neovisnosti.

Međuovisnost je ideja da se svi mi oslanjamo jedni na druge. Kada kažemo da smo međuovisni znači da prepoznajemo da smo svi povezani i ovisni jedan o drugome. Međutim, međuovisnost ne znači samo da su svi ljudi povezani, nego i pretpostavlja razumijevanje da je sav život na Zemlji povezan zajedno. Ponekad ovo zovemo međusobno povezana životna mreža.

Razmišljati međuovisno je vrlo slično kao razmišljati sociološki. Kao primjer, Kaufman navodi dvije perspektive kako bi demonstrirao ovu povezanost: osobno i političko.

Na osobnoj razini, razmišljati međuovisno nas pomiče od fokusiranja na individuu i pomicanje prema razmišljanju o društvu. To je način sagledavanja šire slike umjesto gledanja stvarnosti iz uske i ograničene perspektive. Kada gledamo iz međuovisne perspektive, možemo vidjeti kako naši uspjesi i neuspjesi nisu samo naši nego su povezani s cijelim nizom ljudi, mjestima i stvarima kojih možda nismo ni svjesni.

Na primjer, razmotrimo uspješnu sportašicu. Možda naporno radi u teretani i na terenu, ali ona ne postiže uspjeh sama. Njoj su potrebni treneri/ce, nastavnici/ce, obitelj i prijatelji/ce kako bi ju vodili/e i poticali/e; domare i čistače/ice koji održavaju teren čistim i sigurnim za igru; tvorničke radnike/ice koji izrađuju dresove i opremu; građevinare/ke koji grade atletske arene; vozače/ice autobusa kako bi ju prevezli do i od sportskog događaja; radnike/ice na stadionu koji pomažu obožavateljima koji ju bodre; radnike/ice koji prave obroke i pića za energiju; a ne možemo zaboraviti ni neljudske stvari poput biljaka i drveća koji stvaraju kisik koji puni njezina pluća.

Ovo se misli pod međuovisnim razmišljanjem na osobnoj razini. Ako malo promislite, možete identificirati međuovisne veze uspješnih studenata/ica, glazbenika/ica, poduzetnika/ica, političara/ki itd., kao što možete i identificirati međuovisne veze koje vode do tzv. osobnih neuspjeha poput siromaštva, odlaska u zatvor, odustajanja od školovanja ili razvoda.

Razmišljati međuovisno nije način ignoriranja ili stvaranja izgovora za osobne odgovornosti; nasuprot, ovo je način prepoznavanja toga da ne živimo u našem malom balončiću. Naša djelovanja i ponašanja, kao i rezultirajući ishodi i posljedice moraju se razumjeti kao dio veće konstelacije sila. Kao što piše na majicama koje su izrađene na odjelu sociologije na Sveučilištu: It’s not about YOU, it’s about SOCIETY.

Na političkoj razini, razmišljati međuovisno znači da nadograđujemo na ovu osobnu perspektivu i prepoznajemo to da ako smo svi povezani/e, tada možemo koristiti ovaj uvid kako bi započeli pozitivnu društvenu promjenu. Ideju međuovisne moći predstavila je Frances Fox Piven u njezinom predsjedničkom govoru pred Američkim sociološkim društvom „Može li moć od ispod promijeniti svijet?“ Fox Piven smatra da moć nije samo strukturna, nego i relacijska. Oni koji imaju moć oslanjaju se na one koji nemaju moć kako bi postigli svoje ciljeve. Ova ideja slična je nečemu što je Max Weber jednom rekao: „Svaki oblik dominacije implicira minimum dobrovoljnog pristanka.“

Dobar primjer ovog je razred. Zamislite da se 30 studenata/ica sastane i odluči da neće pristupiti nijednom ispitu. Žele naučiti materijale kolegija, ali ne žele prolaziti stres i tjeskobu zbog ispita. Profesoru/ici priopće kako su kolektivno odlučili/e da neće pristupiti ispitima. Što profesor/ica može učiniti? Sve ih srušiti? Vjerojatno ne jer bi ovo značilo puno nevolja za njega/nju.

U ovom primjeru, studenti/ce ispoljavaju svoju međuovisnu moć i mijenjaju strukturu kolegija. Međutim, u stvarnosti, postizanje ovakve solidarnosti je teško te se zato međuovisna moć često ne realizira. Jedna od uloga sociologa/inja, kao što Fox Piven naglašava u svojem govoru, jest njegovanje međuovisne moći kroz pokazivanje drugima kako smo međusobno povezani i promoviranjem ideje da je jačina u brojkama.

Govor Fox Piven odražavao je riječi jednog od najpoznatijih sociologa svih vremena: Martina Luthera Kinga (svoju diplomu dobio je na Morehouse College 1948. godine). U Božićnoj propovjedi o miru koju je održao 1967. godine, King je elokventno pričao o važnosti razumijevanja međuovisnosti: „Sav život je povezan. Svi smo uhvaćeni u neizbježnu mrežu uzajamnosti, zavezani u jedinstveno odijelo sudbine. Štogod utječe na nekoga izravno, na druge utječe neizravno. Ovo je način na koji je svemir strukturiran, ovo je njegova kvaliteta međupovezanosti. Nećemo imati mir na Zemlji dok ne prepoznamo ovu temeljnu činjenicu o međupovezanoj strukturi cjelokupne stvarnosti.“

Autor: Peter Kaufman
Prevela: Marija Šarić
Izvor: http://www.everydaysociologyblog.com/2012/07/happy-interdependence-day.html

Leave a Reply